|
U
jesen 1878. godine, 27. septembra, nepunu godinu od
oslobodjenja Nia od Turaka, Vlada Kneževine Srbije na osnovu
ukaza kneza Milana Obrenovića, osniva veliku Gimnaziju u
Niu.
Sprovodeći
odluku kneza Milana, Ministarstvo prosvete i crkvenih dela u
Niu alje prve nastavnike. Najpre, Svetozara Atanackovića a
zatim Dimitrija Aleksijevića i Milana Jevtića.
...Vlada
Njegovog visočanstva odlučila je da se u varoi Niu otvori
velika Gimnazija.
Prvi razred otpočeće raditi
jo ove kolske
godine,
počinjući od 1. oktobra. Ovo se obznanjuje narodu oslobodjenih
predela radi znanja i upravljanja.
Uz
svesrdnu pomoć gradjana i roditelja, ovi nastavnici,
iroka
srca i velikog entuzijazma, organizuju upis djaka i 20.
novembra 1878. godine, formiraju dva odeljenja prvog razreda
sa ukupno 48 učenika.
U toku prve
kolske 1878/79. godine, nastava se odvijala u otežanim
uslovima: siromatvu i oskudici, ruiniranoj
kolskoj zgradi
(privatna kuća), bez nastavnih sredstava, bez klupa i bez
dovoljno stolica. Roditelji i ostale Nilije, dobrovoljnim
novčanim prilozima i potrebnim inventarom pomažu da se ove
nedaće prevazidju i Gimnaziji omoguće povoljniji uslovi za
rad.
Ona
je za nas značajna i po tome
to je 25. septembra 1879.
godine, za predavalča postavljen Stevan Sremac,
čije ime, u
znak pijateta, od kolske 1951/52. godine, nosi naa
Gimnazija.
STEVAN
SREMAC
Kao
profesor srpske i opte istorije, geografije i pre svega
književnosti, Stevan Sremac je u Prvoj nikoj gimnaziji,
odnosno Gimnaziji kralja Milana I, kako je ubrzo dobila naziv,
radio 11 godina. Veliki entuzijasta, potovan od roditelja,
učenika i svojih kolega, Sremac je za sobom ostavio
neizbrisiv trag kao profesor, gradjanin Nia i književnik.
Učenici Nike gimnazije i njihovi
profesori, bili su
glavni inicijatori, organizatori i nosioci kulturnog i
prosvetnog preobrazaja grada. Njihovom zaslugom u Niu se
krajem 1879. godine, osniva prva čitaonica za gradjane. Broj
članova-čitalaca u početku bio je mali, medjutim iz godine u
godinu, interesovanje je sve veće. Pored brojnih domaćih
časopisa
oni su imali i mogucnost da čitaju
i inostrane: ruske, francuske, turske, nemačke. Prvi
delovodja gradske čitaonice bio je profesor Stevan Sremac.
Novembra 1882.
godine, učenici Gimnazije uz pomoć svojih profesora osnivaju
Literarnu družinu Unapredjenje. Pre toga, u toku 1881.
godine, učenici Gimnazije sa učenicima Učiteljske
kole, saradjuju
preko zajedničke Literarne družine - Uzdanica.
Aprila
1888. godine, od Literarne biblioteke nastaje djačka
Literarna družina Njego,
čiji je rad odobrio profesorski
Savet skole.
 Jedan
od članova Upravnog odbora i osnivača Literarne družine
Njego,
bio je i Stanislav Binički, koji se po zavretku Gimnazije i
Muzičke akademije svrstao u nae poznate kompozitore.
Mar na Drinu je jedno od njegovih dela.
Nai poznati pisci
Ljubomir Simić, Vladislav Petković-Dis i Borisav
Stanković,
kao učenici Nike gimnazije, svoje prve literarne radove
objavljuju u Njegou.
OSNIVANJE POZORITA
Po
oslobodjenju od Turaka Ni se veoma brzo razvijao. U grad
pristižu činovnici, lekari, profesori, sudije. Nastavnici
Nike gimnazije neumorni u svom radu pokreću inicijativu za
osnivanjem pozorita.
Stevan
Sremac, Stevan Nikić-Lala, Henrih Liler, Spira Kalnik,
profesori, zajedno sa Miloradom Petrovićem, učiteljem iz
Sićeva i Mihajlom Dimićem, glumcem, osnivaju, početkom 1887.
godine, pozorite pod nazivom
Sindjelić.
OSNIVANJE GRADSKE BIBLIOTEKE
Početkom
1894. godine, profesori Gimnazije pokreću osnivanje gradske
biblioteke.
Njihovim
naporima priključuje se i episkop niki Jeronim
Jovanović,
koji je svojim testamentom, od 13. maja 1894. godine,
zavestao, tada jo neosnovanoj biblioteci, svoju kuću i
svoju biblioteku od 378 knjiga i preko 600 svezaka.
|